Formatiranje

Kako se dokument priprema za štampu

Margina za uvez, jednostrana ili obostrana štampa, prazne strane koje nastaju same i provera u PDF-u pre nego što rad ode u štampariju.

7 min čitanja

Priprema za štampu je pet odluka i jedna provera. Odluke su: format papira, margina za uvez, jednostrano ili obostrano, gde poglavlja počinju i kako teče numeracija. Provera je čitanje gotovog PDF-a od početka do kraja, u prikazu dve strane jedna do druge.

Sve to zajedno traje oko sat vremena i radi se posle nego što je tekst gotov i formatiran. Rad koji se šalje u štampu dok se još piše se štampa dvaput.

Jedno pravilo stoji iznad svih ostalih: pravila ustanove imaju prednost. Margine, prored, tip uveza, boja korica i broj primeraka su često propisani u uputstvu za izradu rada. Ako tamo nešto piše, to je odgovor — sve ispod su uobičajene vrednosti za slučaj kad ništa ne piše.

Format papira se proverava prvi

A4, ne Letter. Deluje kao sitnica, ali dokument postavljen na Letter na A4 papiru ima drugačije prelome i sve margine pomerene, pa ti se poslednji red teksta seli na sledeću stranu kroz ceo rad.

Layout → Size → A4 u Wordu; Datoteka → Podešavanje stranice u Google Docs-u. Proveri i pre izvoza u PDF i u samom PDF-u.

Isti podatak se proverava i u dijalogu za štampu — ako tamo stoji „prilagodi veličini papira”, štampač će sve smanjiti za nekoliko procenata i margine neće biti one koje si podesio. Bira se štampa u stvarnoj veličini.

Margina za uvez

Uvez pojede levu ivicu. Koliko tačno, zavisi od načina koričenja — spirala uzima više nego termalni uvez — ali red veličine je oko jedan centimetar.

Zbog toga uputstva najčešće traže levu marginu širu od ostalih: uobičajena kombinacija je oko 3 cm levo i oko 2,5 cm gore, dole i desno. Ponovo: ako uputstvo daje svoje brojeve, važe njegovi.

Word to rešava na dva načina, i vredi znati razliku:

  • Šira leva margina. Jednostavno: Layout → Margins → Custom Margins i upišeš veću vrednost levo. Radi za jednostranu štampu.
  • Margina za uvez (Gutter). U istom dijalogu postoji polje Gutter, koje dodaje prostor povrh postojećih margina, i polje Gutter position (levo ili gore). Prednost je što ostaje jasno šta je margina teksta, a šta rezerva za uvez.

Za obostranu štampu nijedno od ta dva nije dovoljno samo po sebi — treba ogledalne margine, o čemu odmah ispod.

Jednostrano ili obostrano

Ako uputstvo ne kaže, jednostrana štampa je sigurniji izbor: nema ogledalnih margina, nema praznih strana, nema greške pri okretanju papira. Skuplja je i deblja, i to je sve.

Za obostranu štampu treba podesiti tri stvari.

Prvo, ogledalne margine. Layout → Margins → Custom Margins, pa u listi Multiple pages izaberi Mirror margins. Polja „levo” i „desno” se pretvaraju u „unutra” i „spolja”. Unutrašnja margina je ona koja ide u uvez, pa ona dobija veću vrednost — i sada se sama prebacuje sa leve na desnu stranu, naizmenično.

Drugo, zaglavlja i podnožja koja se razlikuju. U dijalogu Page Setup, na kartici Layout, uključi Different odd and even. Bez toga broj strane na parnim stranama završi na pogrešnoj ivici. Ako brojeve staviš u spoljašnje uglove, moraš uneti dve varijante — jednu za neparne, jednu za parne strane.

Treće, prelom pri štampi. U dijalogu za štampu se bira okretanje po dužoj ivici (Flip on long edge). Okretanje po kraćoj ivici okreće svaku drugu stranu naopako; to je podešavanje za kalendare, ne za radove.

Ako štampač nema obostranu štampu, štampaju se prvo neparne strane, pa se papir vrati i štampaju parne. Redosled ubacivanja papira se razlikuje od štampača do štampača, pa se to obavezno proba na četiri strane pre nego što pustiš ceo rad.

Gde poglavlja počinju

Kod jednostrane štampe je jednostavno: svako poglavlje na novoj strani. To se ne postiže praznim redovima nego podešavanjem u stilu naslova — Page break before u Format → Paragraph → Line and Page Breaks. Prazni redovi se pomere pri prvoj izmeni teksta; postupak je opisan u tekstu o stilovima naslova.

Kod obostrane štampe postoji dodatna odluka: da li poglavlje mora da počne na desnoj strani. U knjigama je to pravilo, u studentskim radovima se ne traži uvek. Ako se traži, koristi se prelom sekcije tipa Odd Page (Layout → Breaks → Odd Page) umesto običnog preloma strane. Word tada sam ubacuje praznu levu stranu kad zatreba.

Te prazne strane su namerne i ne smeju se brisati — ali se moraju očekivati, jer inače izgledaju kao greška.

Prazne strane koje nastaju same

Nenamerna prazna strana ima tri uobičajena uzroka i sva tri se vide kad se uključi prikaz oznaka formatiranja (Ctrl+Shift+8, na Mac-u Cmd+8):

  • Prazan pasus na kraju dokumenta. Word ne dozvoljava da se poslednji pasus obriše. Ako je iza tabele ili na kraju rada, smanji mu veličinu slova na najmanju moguću i on stane na prethodnu stranu.
  • Ručno ubačen prelom strane koji je ostao od ranije. Obriši ga.
  • Prelom sekcije tipa „sledeća strana” tamo gde je trebalo „neprekidno”.

Provera se radi u PDF-u, ne u Wordu, jer se prelom pri izvozu ume pomeriti. Šta se najčešće pomeri i zašto, stoji u tekstu izvoz u PDF.

U štampu ide PDF, ne .docx

Ovo nije stvar ukusa. Word dokument otvoren na drugom računaru koristi tamošnje fontove i tamošnja podešavanja štampača, pa se prelomi pomere. PDF nosi fontove u sebi i izgleda isto svuda.

Ako baš mora .docx, u Wordu za Windows postoji File → Options → Save → Embed fonts in the file. Time fajl naraste, a u Wordu za Mac te opcije po pravilu nema. PDF je sigurniji put u oba slučaja.

Fajl nazovi tako da se u štampariji ne pomeša: Petrovic_diplomski_final_2026-06-10.pdf. I otvori ga na još jednom uređaju pre nego što ga pošalješ.

Poslednja provera pre štampe

Prođi PDF od početka do kraja, u prikazu dve strane jedna do druge — tako se odmah vidi kako će izgledati otvorena knjiga.

  • Numeracija strana je neprekidna i broj na strani odgovara broju u sadržaju.
  • Sadržaj je osvežen posle poslednje izmene.
  • Nijedan naslov nije ostao sam na dnu strane.
  • Nijedna tabela nije prelomljena tako da se zaglavlje izgubi.
  • Nijedan potpis slike nije odvojen od svoje slike.
  • Nema nenamernih praznih strana.
  • Nema vidljivih komentara ni tragova praćenja izmena.
  • Naslovna strana je tačna — ime, naslov, mentor, mesto i godina.
  • Ako se štampa crno-belo, grafikoni se razlikuju i bez boje.

Poslednja stavka se najlakše previdi, a najskuplje košta: tri linije u tri boje na crno-beloj štampi postaju tri iste sive linije. Kako se to sprečava, stoji u tekstu slike u radu.

Probna strana i tempo

Pre nego što pustiš ceo rad, odštampaj jednu stranu iz sredine — onu sa tabelom ili slikom. Na njoj se za trideset sekundi vidi da li je razmera tačna, da li su margine one koje si podesio i da li je slika oštra.

Štampaj dan ranije, ne na dan predaje ili odbrane. Uvek nešto ispadne: štampač ostane bez tonera, format se pomeri, ili se pri listanju uoči greška koju treba ispraviti. Dan rezerve pretvara to u nelagodnost umesto u problem.

Broj primeraka, tip uveza i boja korica se ne pogađaju — to su podaci iz uputstva ili iz službe koja prima radove. Zajedno sa ostalim što se nosi na odbranu, popisani su u listi provere pre odbrane.

Šta se ne popravlja u štampariji

Štamparija štampa ono što joj daš. Neće ispraviti prelom, neće pomeriti margine, neće osvežiti sadržaj i neće primetiti da poglavlje 4 nedostaje.

Jedino što ume da uradi jeste da smanji ili poveća stranu ako format ne odgovara — a to je upravo ono što ne želiš, jer time propadaju sve margine koje si pažljivo podesio. Zato se format proverava prvi, a probna strana štampa pre ostalih.

Povezani vodiči